Muškarci imaju gotovo dvostruko veći rizik od srčanog udara, odnosno smrtnog ishoda u odnosu na žene, prema svim dobnim skupinama. Ovo je zaključak dugogodišnjih istraživanja i studije objavljenje krajem lipnja ove godine u časopisu Journal of American Heart Association.
Osim ovoga, rezultati pokazuju da muškarci s većim kardiovaskularnim faktorom rizika, kao i oni s hipertenzijom imaju povećani rizik od srčanog udara.
„Tijekom ovog istraživanja, želimo prenijeti važnu poruku kolegama i javnosti. Smatramo da ova studija daje značajan uvid u kumulativan učinak više faktora rizika tijekom života za većinu ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti“, rekao je dr. Bode Ensam (University of London, UK).
Iznenadni srčani udar s fatalnom posljedicom vodeći je uzrok smrtnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživanja pokazuju da je sve veći teret i dobni faktor na pojavu ove bolesti. Bolesnici s očitim simptomima ove bolesti pod nadzorom su svojih liječnika. Međutim, asimptomatski pojedinci imaju najveći rizik od iznenadnog srčanog udara, a trenutno ne postoji učinkoviti načini za ranu identifikaciju osoba s rizikom.
Studija na čelu s dr.Britanny M.Bogle (Feinberg School of Medicine Sveučilišta Northwestern, Chicago) uključila je 2 785 žena i 2 294 muškaraca koji nisu bolovali od nikakvih srčanih bolesti tijekom 50 godina života. Znanstvenici procjenjuju kumulativno doživotni rizik od iznenadnog srčanog udara u dobi od 45, 55, 65 i 75 godina. Osim faktora dobi, procjenjeni su i drugi faktori rizika, primjerice ukupni kolesterol, pušenje, alkogol, dijabetes, povišen krvni tlak. Tijekom studije iznenadni srčani udar zabilježen je na 375 ispitanika, i to prije 70 navršenih godina. U svim dobnim skupinama, muškarci su imali značajno kraći životni vijek u usporedbi sa ženama.
Analiza pojedinih rizičnih čimbenika pokazala je po oba spola, da su muškarci u sobi od 45 godina s najvišom kategorijom (160/100 mm Hg) imali veći životni rizik od iznenadnog srčanog udara.
Ukupna procjena rizika
Index Dobi
|
Muškarci %
|
Žene %
|
45 godina
|
10.9 %
|
2.8%
|
55 godina
|
11.2%
|
3.4%
|
65 godina
|
10.1%
|
3.4%
|
75 godina
|
6.7%
|
2.4%
|
Znanstvenici su osim ovoga upozorili i na nekoliko ograničenja, uključujući i to da su svi sudionici studije bili bijele rase, iako se takvi rezultati možda neće generalizirati na više stanovništva. Osim ovoga, naglasio je i da studija naglašava važnu poruku poznatu desetljećima: Učinkovito liječenje visokog krvnog tlaka može smanjiti javni zdravstveni teret iznenadnog srčanog udara. Isto tako vrijedi i za ostale faktore rizika: kolesterol, pretilost, dijabetes, pušenje i alkohol. Drugi način da se smanji opterećenje jest da se kirurškim putem ugrađuju srčani defibrilatori onima kojima je potrebno. Međutim, za taj pristup potrebno je identificirati pojedince u zajednici kojima bi ovo najviše koristilo.
„Trenutno, mi koristimo na identificiranju novih biomarkera za iznenadni srčani udar", rekao je dr. Ensam. Osim toga, spominjao je i potencijal za genetiku i biomarkere koji doprinose stvaranju individualiziranih profila rizika i važnosti ove studije za javno zdravstvo.
Budući da se zdravstvene inicijative moraju usredotočiti na očigledne primjere rizičnih skupina i rizičnih faktora koji se čine najutjecajnima u svakoj dobi: 45-godišnji muškarci s dijagnosticiranom hipertenzijom ili dijabetesom, kao i stariji od 65 godina koji puše i često konzumiraju alkohol. Prisutnost najmanje dva glavna faktora, neovisno o spoli ili dobi, mora biti razlog za pridavanje pozornosti. Asimptomatski bolesnici trebaju se rano identificirati na temelju ovih faktora rizika koji i dalje ostaju najvažnijim mehanizmom kojim možemo smanjiti ukupni rizik. Ostala pitanja, odnosno faktori koji se trebaju nadgledati na globalnoj razini uključuju socioekonomski status i lifestyle faktor – izbor i način prehrane kao i sklonost tjelovježbi.
Ova studija podražana je od strane Nacionalne zaklade za znanost Gradate Research Fellowship i National Heart, Lung and Blood Institute.
Izvor: emedicus
Nema komentara:
Objavi komentar